Sapate 10 Fepueli
2019
** LESONI ‘o e
TAUKAPO** (From the
“Taukapo” Devotional of the Mo‘ui Fo‘ou Fellowship)
1 Tuʻi 7:40-47 (1
Kings 7:40-47)
VEESI
LAULOTO:
1 SAMIUELA 16:7
Ka
ka folofola ‘a e ‘Eiki kia Sāmiuela, ‘Oua na‘a tokanga‘i hono fōtunga, pe ko
hono mā‘olunga; he kuo u li‘aki ia: he tala‘ehai ko e fai ki he sio ‘a e
tangata; he ‘oku sio ‘a e tangata ki he mata, ka ‘oku sio ‘a e ‘Eiki ki he
loto.
MEMORY
VERSES:
1 SAMUEL 16:7
But
the Lord said to Samuel, "Do not look on his appearance or on the height
of his stature, because I have rejected him. For the Lord sees not as man sees:
man looks on the outward appearance, but the Lord looks on the heart.”
1 Tuʻi
7:44,45a “Mo e tahaʻi tahi, mo e hongofulu ma uaʻi pulumokau ʻi he lalo tahí,
mo e gaahi kane (kulo), mo e ngaahi huo lafalafa (savolo) mo e ngaahi pēsoni”.
Ko e
ngaahi naunau ai pe eni, naʻe ngaohi palasa ʻe Hailame maʻa kingi Solomone ki
he fale ʻo Sihová, naʻe ngingila he naʻe haka ia ʻaki ʻa e kelekele ʻumea. Ko e
kulo (v.45) ʻi he Tohitapu fakatongá, ko e kane, ka ʻi he Tohitapu
fakapilitaniá ko e kulo. Kaekehe naʻe kau loua pe ʻa e kané mo e kuló ʻi he
ngaahi meʻa naʻe ngaohi ʻe Hailame maʻae fale ʻo Sihová. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi
kulo lahi naʻe ngaohi ʻaki ʻa e palasa mo e ngaahi pēsoni, ka ngāueʻaki ia ʻe he
kau taulaʻeikí ki hono haka ʻo e ngaahi kanomateʻimanu ʻo e feilaulau ʻofá,
koeʻuhi koe kau taulaʻeikí mo kinautolu ʻoku ʻanautolu ʻa e feilaulaú, ke nau
fai ʻaki ʻenau kaimeʻakai ʻi he ʻao ʻo Sihová, ke mahino ko honau ʻOtuá ia,
ʻoku fai ki ai ʻenau ʻatu feilaulaú. Pea ko e huo lafalafa pe ko e savoló leva,
ke nau hiko ʻaki kituʻa ʻa e ngaahi malaʻiafi mei he ʻolitá, mo nau hiko ʻaki
ʻa e ngaahi kanomate ʻo e fanga manu feilaulaú mei he kuló kituʻa. Pea ko e
ngaahi pēsoní leva, ke fakatali ki ai ʻa e lolo ʻo e ngaahi feilaulaú, he naʻe
palasa ngingila pē
28
mo ia.
Ko Kalaisi, ko ia ʻa e ʻolita mo e kulo naʻe feilaulauʻi kalusefai ai ʻa hotau
ʻEiki Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, he naʻe finangalo pe ʻa e ʻOtuá ke ʻomi pe ia ʻi
hono ʻAló ke pekia ʻi he ʻolitá ko e kolosi ʻi Kalevale, ke ne fua ʻa e
angahala kotoa pē ʻakinautolu ʻoku tui falala kiate ia, ʻo fakatauʻatāinaʻi
kinautolu mei he nunuʻa ʻo e angahala, ko e mate taʻengata, ʻa ē ʻoku nānāfaki
ke hoko ki he ʻuniveesi. He ko Sīsū pē ʻa e hala ki hotau ʻOtuá, ʻo ʻafio
taʻengata mo ia.
Na’e
‘ikai ngata pe ‘i hono fakamanatu ‘e Mosese ‘a e pule mo e tataki ‘a e ‘Otua ki
he’enau mo’ui, ka na’a ne tukuatu mo ha ngaahi fakahinohino ki he anga ‘o e
mo’ui te nau fai ‘i he hokoatu ‘enau fononga.
Ko e me’a mahu’inga ke nau tauhi ‘a e mo’ui tonunga ki he ‘Otua ‘o fou
‘i he talangofua ki he’ene ngaahi fekau.
Na’e lea malohi ‘a Mosese ki he fakatauele ‘o e lotu ‘aitoli. Na’a ne akonaki’i kinautolu ke nau ako’i ki
he to’utangata kotoa pe ‘a e mahu’inga ke nau talangofua ki he ‘Otua. Na’e mahu’inga ‘aupito ke nau tauhi ‘a e lao
‘a e ‘Otua he ‘oku fou mei ai ‘a e tapuaki pea mo e malu’i. Na’e palomesi ‘a e ‘Otua ko ‘enau talangofua
kakato ki he’ene ngaahi fekau ‘e iku ai ‘o nau nofo fuoloa ‘i he kelekele. Ka ‘o kapau te nau talangata’a te nau ma’u ‘a
e mala’ia mo e tautea mei he ‘Otua. ‘Oku
a’u pe ki he ngaahi ‘aho ni, ‘oku tau fakahaa’i ‘etau ‘ofa ki he ‘Otua ‘aki
‘etau talangofua ki hono ngaahi ‘alunga, pea tau ako’i ‘a e ngaahi tu’utu’uni
‘a e ‘Otua ki he to’utangata ‘oku ‘aluhake, pea tau tala mo ako ‘a ‘ene ngaahi
mo’oni mo ‘ene Folofola ki mamani katoa.
No comments:
Post a Comment